Na konferenciji ALU/PVC i industrije fasada održanoj u Tuzli, dr. Dragan Škobalj, profesor na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu, govorio je na temu „Tehnološki napredak i primjena CE znaka u proizvodnji građevinske stolarije“. Prof. dr. Dragan Škobalj već dugi niz godina vodi komisiju za standardizaciju u Srbiji za fasadne prozore.
Kada je u pitanju građevinska stolarija, podaci govore da se u EU više od 40% proizvedene energije troši za grijanje i ventilaciju stambenih objekata, a toplotni gubici kroz prozore, vrata i fasade iznose 30%. Zato su najvažniji zadaci i ciljevi ALU/PVC industrije smanjenje gubitaka topline
Na početku je prof. dr. Škobalj iznio zanimljivu konstataciju da vjeruje u industriju Bosne i Hercegovine zbog njene kulture industrije. Naveo da je EU odobrila uvoz iz regiona 2000. godine pod uvjetom da kompanije posjeduju certifikate ISO9001 i ISO14001, kao i da su uvele CE oznaku na svojim proizvodima.
Kada je u pitanju građevinska stolarija, podaci govore da se u EU više od 40% proizvedene energije troši za grijanje i ventilaciju stambenih objekata, a toplotni gubici kroz prozore, vrata i fasade iznose 30%. Zato su najvažniji zadaci i ciljevi ALU/PVC industrije smanjenje gubitaka topline. Izgledno je da ćemo se suočiti sa još strožijim zahtjevima prijenosa toplotne energije građevinske stolarije. Ciljna vrijednost koeficijenta prolaza toplote je između 0,8 i 1,2 W/m²K.
Ventilacioni toplotni gubici, koji u poređenju sa transmisionim toplotnim gubicima znatno rastu, moraju biti smanjeni koliko god je to moguće. Stepen zaptivenosti mora uzeti u obzir da u stambenim prostorima gdje nema ugrađenog sistema ventilacije, mora biti obezbijeđeno 30 m³ svježeg zraka po osobi.
Efektivni sistemi za zaštitu od toplote bi ljeti mogli spriječiti trošenje energije za hlađenje, što značajno smanjuje potrošnju energije.
Više ovih zahtjeva je već uključeno u tekući EnEv i DIN 18599 (Energetska efikasnost zgrada–računanje mreže, zahtjevi za primarnom i finalnom energijom za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvetljenje), tako da parametri koji su vezani za prozore i fasade, kao što su osvetljenje i hlađenje, mogu biti uzeti u račun kao dodatak K vrijednosti.
Zbog toga, građevinska industrija bi trebala naglasiti energetske performanse prozora i fasada, uključujući potencijalnu energetsku dobit, koja treba da se izrazi razumljivim parametrom, kao efektivna U–vrijednost.
Kada su u pitanju fasadni prozori potrebno je imati potvrdu o pogodnosti i usaglašenosti proizvoda. Dva su načina ispitivanja pogodnosti i usaglašenosti. Prvi način je da proizvođač sam izvrši ispitivanje na vazdušnu propustljivost, vodonepropustljivost, otpornost na udar vjetra, izračun koeficijenta provođenja toplote i zvučnu izolacionu moć. Proizvođač je dužan da opiše i fabričku proizvodnju i kontrolu. Drugi način je da kontrolu kvaliteta utvrdi neki ovlašteni laboratorij.
Standardi koji definišu usklađenost građevinske stolarije:
EN 14351/1 prozori
EN 14351/2 vrata
EN 14351/3 balkonska vrata
Recimo i to da najnovija istraživanja idu u smjeru integracije elektronike u prozorske konstrukcije, što predstavlja važnu osnovu za budućnost. Ugradnja elektronike u konstrukcije otvara nove mogućnosti kontrole građevina kako bi ispunile funkcionalne i energetske zahtjeve.
Kada prozori, fasadni elementi i vrata postanu kontrolirani dijelovi omotača zgrade, moći će, uz pomoć senzora i pogonskog mehanizma reagovati na promjene uslova u prostoriji po potrebi korisnika.
